Autorka traga za odgovorima na niz pitanja koja se tiču prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Srba. Zanimajući se za teme iz jezika, književnosti, istorije, filozofije, teologije, sociologije, kulture i politike, ona je razgovarala sa nizom srpskih intelektualaca, koji su u svojim odgovorima na njena pitanja iznosili svoje lične stavove i viđenja o srpskom nacionalnom pitanju. Osim ovih razgovora, knjigu čine i tekstovi u kojima se bavi istorijskim ličnostima i gorućim temama, kao i knjigama drugih autora, koje svojim osvrtima i preporučuje
"Knjiga članaka i razgovora Milane Babić Srpsko pitanje na prelomu epoha predstavlja značajan doprinos nacionalnoj raspravi o razlozima i istoriosofskom smislu srpskog stradanja u 20. veku, kao i o mogućnostima i načinima srpskog nacionalnog preporoda u 21. veku." Prof. dr Zoran Čvorović
Posebna izdanja, Publicistika, Savremenici Vojislav Nestorović
ISBN 978-86-6150-076-3 14 x 20 328 Mek Ćirilica 2025
Rukopis profesora književnosti i teologa iz Trebinja Milane Babić Srpsko pitanje na prelomu epoha, plod je autorovog desetogodišnjeg pasioniranog traganja za uzrocima poraznog bilansa srpskog naroda u 20. veku. Kao teolog Milana Babić zna da svaki preobražaj počinje ispovešću, svođenjem računa sa sobom. Zato se u intervjuima koje je vodila sa zabrinutim zatočnicima „srpskog stanovišta“ i u svojim autorskim tekstovima, Milana Babić spušta u najmračnije bezdane srpskih grešaka i zabluda, poraza i pogibija, izdaja i bratskih omraza. Pri tome ona ne ostaje na nivou faktografije lokalnog značaja, već zajedno sa svojim sagovornicima pokušava da srpsku tragediju 20. veka protumači u globalnim okvirima viševekovnog „sukoba civilizacija“.
„Obećana budućnost bila je cijena našega zaborava,“ opominje Rajko Petrov Nogo, a Milana Babić, pošto ne veruje u takvu budućnost, u nacionalnim stranputicama 20. veka traži rešenje za srpski put u 21. veku. Posle „širokih“ puteva stranstvovanja u jugoslovenstvu i brojnim evropejskim „izmima“ nije lako izaći na „uski“ put nacionalnog poznanja i spasenja, stoga ni pitanja koja Babićeva postavlja sebi i svojim sagovornicima nisu laka niti je pred čitaocima „lako“ štivo. Ako ni zbog čega drugog, ono zbog istoriosofske istine kojom je srpsku tragediju Drugog svetskog rata osvetlio Sveti vladika Nikolaj (Velimirović): „Ne čeka Bog jednog čoveka, visokog kao Himalaji, da 'povede' i 'spase' čovečanstvo. To nehrišćani i budale očekuju. Bog čeka jedan narod koji bi se ponizio pred njim kao mravinjak pred čovekom, da bi taj narod poslužio svim drugim narodima službom ljubavi, svetlošću istine i primerom čovečanstva.“ I još veli srpski Zlatousti: „Evropa je izneverila Boga, pa je izneverila i sve narode... Ni najbezumniji neće za njom dragovljno poći.“
Baveći se srpskim pitanjem na granici vekova Milana Babić polazi upravo od ove svetonikolajevske pouke, koja kao „ljut lek na ljutu ranu“ razbija u paramparčad zavodljive utopije „poslednjih vremena.“ Ni vođa ni Evropa, „bela Demonija“, nisu rešenja za srpske probleme, već svenarodno pokajanje u živoj duhovnoj banji Svetosavske narodne crkve, poručivao je iz Dahaua logoraškom srpskom narodu njegov vladika logoraš, i tu njegovu poruku svojim pristupom srpskim problemima aktuelizuje pisac ovog rukopisa.
Kao njenog slavnog zemljaka i Milanu Babić „sve rane moga roda bole“, otuda iz svakog reda ove knjige izbija snažno srpsko integralističko osećanje. Sledeći svog prvog sagovornika, prof. Mila Lompara, Milana Babić je do poslednje stranice knjige svaki srpski nacionalni problem i dilemu rasvetljavala isključivo sa srpskog stanovišta. Za Milanu Babić je istinsko srpsko stanovište neodvojivo od autentične nedogmatske rusofilije, zato se u knjizi Srpsko pitanje na prelomu epoha vodi živ i slobodan dijalog o savremenoj Rusiji i srpsko-ruskim odnosima, trenutnom stanju i njihovoj perspektivi.
Knjiga članaka i razgovora Milane Babić Srpsko pitanje na prelomu epoha predstavlja značajan doprinos nacionalnoj raspravi o razlozima i istoriosofskom smislu srpskog stradanja u 20. veku, kao i o mogućnostima i načinima srpskog nacionalnog preporoda u 21. veku.
Prof. dr Zoran Čvorović
***
SADRŽAJ
Deset godina potrage
Milana Babić rođena je 1975. godine u Trebinju. Profesor je srpskog jezika i diplomirani teolog. Predsjednik je Književnog udruženja „Susret“ Trebinje i koordinator Besmrtnog puka za Republiku Srpsku. Od 2007. godine radi u Trebinju kao profesor srpskog jezika a potom kao nastavnik. Novinarstvom se ...
Opširnije